Zaključci Meeting G2.1 konferencije

CILJEVI:

Jedan od ciljeva konferencije bio je osnivanje virtualne gospodarske komore pri HGK uz jednog člana iz organizacije MEETING G2.1.  Sastanci će se održavati mjesečno i pratit će se rad komore.

Drugi cilj konferencije bio je osnivanje Hrvatskog poslovnog kluba (Croatia Business Club) u kojem bi izvršni obor činilo tri člana predstavnika organizatora MEETING G2.1, ali bi  svaka od 17 zemalja koje su imale svoje predstavnike na MEETING-u imala i predstavnike u CBC-u.

PREPORUKE:

1. Sigurnost investicije.

U zaštiti investicija svakako ističemo problem sudstva, dugotrajnosti sporova i zapravo jako loše pravne zaštite investitora zbog sporog sudskog postupka. Naime nakon 4-5 godina druga strana često više i ne postoji i nema se od koga naplatiti. Pravni stručnjaci u Hrvatskoj potvrđuju ono što sudionici MEETING G2.1 smatraju, da je pala kvaliteta rada sudova, što prije svega uključuje donašanje presuda. Trebao bi se uspostaviti transparentan sustav odgovornosti suca za loš rad, ali bez da se time zadire u neovisnosti sudbene vlasti i slobodu rada sudaca.

2. Zakon o radu.

Zakonodavstvo o radu je i dalje rigidno pa investitor mora znati da je, recimo, otkaz strogo ograničen i reguliran. Što se tiče poreza na dohodak, imamo jako nizak prag najviše stope progresivnog oporezivanja, one od 40 %. Valjalo bi razmisliti o blagonaklonijem zakonu o radu za male poduzetnike do 15 zaposlenih. Sustav bolovanja se iznimno loše odražava na poslovanje malih poslodavaca obzirom da oni snose ovaj trošak prva 42 dana, a često su radnici u sprezi s liječnicima obiteljske medicine te je lako dobiti pisano opravdanje za izostanak s posla, poglavito u domeni psiholoških tegoba (tzv F dijagnoze). Ovaj problem se može rješiti na dva načina, jedan je efektivan sustav brzog nadzora svakog bolovanja koji nema puno iznimki za liječnika glede predviđenog bolovanja po pojedinoj dijagnozi, a drugi način je da sav trošak bolovanja odmah bude na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje te tako da sama država ima interes kontrolirati i ograničiti bolovanje.

3. Obrazovanje.

Obrazovanje je kod nas faktografsko, što se pokazalo nedostatno učinkovito. Bilo bi korisno izaći izvan kontinentalnog tipa obrazovanja te se okrenuti  potrebama prakse – sadašnje obrazovanje proizvodi ljude koji mogu riješiti zadatak u okviru već poznatog, a trebalo bi se truditi obrazovati ljude  koje će rušiti granice i dati nove ideje. Svakako treba uvesti što više prakse u sustav obrazovanja te sam sustav obrazovanja učiniti fleksibilnijim potrebama društva i gospodarskih modela u opticaju. Naglasak naobrazbe treba biti na kreativnosti i traženju najboljeg rješenja, a ne razvijati sposobnost vrsnog eidetskog repliciranja suštih činjenica.

4. Pravni okvir.

Pravni okvir je potrebno pojednostaviti – administracija, pečat, dozvole… Prepreke koje investitori smatraju najvećima su: (i) učestalost promjena porezne politike, (ii) dugotrajno sudovanje, (iii) neusuglašena interpretacija propisa, (iv) kratki rokovi za prilagodbu te (v) prenormiranost. Zaključak je da treba pustiti ljude da rade, a ne ih ograničavati birokratskim zaprekama i poteškoćama te stoga treba ukinuti sve bespotrebne barijere. Državna služba i administracija mora biti brzi servis, dok je sad troma i neprijateljski nastrojena prema korisnicima.  Valjalo bi ispitati zašto mjere kao HITROREZ, koji su imali cilj smanjiti birokraciju nisu do kraja uspjele i nastaviti gdje su takve mjere stale, ali nakon što su uočene greške uklonjene.

5. Građevinska dozvola.

Građevinska dozvola za 1 dan je dobar model, ali se još ne koristi u cijelosti. Pravi pristup bi bio da svaki investitor ima sastanak sa svim nadležnim tijelima odjednom i da nakon toga u jedan dan dobije građevinsku dozvolu. Možda možemo reći da je to odličan i poticajan primjer, ali da na žalost nije praksa. Nesređene zemljišne knjige i katastar bi novoj Vladi trebao biti prioritet.

SLJEDEĆI MEETING G2.2:

  • Sudionici su predložili radionice po sektorima, i što više primjera dokumentacije za pripremu investicija, u smislu simuliranja pripreme projekta ulaganja te izrađivanja dokumentacije.
  • Kad smo razgovarali o inovacijama, zaljučili smo da Hrvatska mora ponuditi više od drugih konkurentnih zemalja za ulagače, ali ne samo u smislu financijske koristi. Za disruptivne inovacije bitnija je korporativna kultura ulagača i stav donositelja odluka.
  • Postoje brojni uspješni primjeri za privlačenje investicija, učimo od Irske i Izraela.
  • Jako je važno da Hrvati izvan RH ostanu povezani i međusobno, a ne samo s Hrvatima u domovini. Želimo ojačati naš utjecaj na Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i na Hrvatske Matice Iseljenika po svijetu te se jače povezati s Iseljeničkim kongresom i Hrvatskim Svjetskim Kongresom kako bi ostvarili sinergiju kroz kulturnu, etnološku i poslovnu suradnju.
  • Pozdravljamo inicijativu predstavnika iz Južne Amerike glede osnivanja Komore Južne Amerike sljedeće godine. Pozvani smo na osnivačku konferenciju u Boliviju u travnju 2016.
  • Posebno ističemo važnost kontinuiteta ovakvih susreta i inicijativa za Hrvate izvan RH, sada trebamo ići velikim koracima, a ne malim, jer smo dosad puno vremena izgubili bez rezultata.
  • Sljedeći MEETING G2.2. bit će 2016. godine, a točan termin utvrdit ćemo anketom među sudionicima ove godine. Sve zemlje članice biti će pravovremeno obaviještene o detaljima.
  • I na kraju zaključujemo da Hrvatskoj nedostaje opći društveni konsenzus glede vizije kakvu Hrvatsku želimo u dugoročnoj budućnosti. Imamo puno strategija, ali nemamo viziju i cilj.