Preporuke konferencije Meeting G2.2 – Hrvati zajedno u biznisu

Povezivanje gospodarstvenika iz Hrvatske s onima u iseljeništvu otvara novo poglavlje hrvatskoga gospodarskog razvoja, rasta i produktivnosti, poruka je poslovne konferencije MEETING G2.2 (meeting second generation – susret druge generacije) koja se je drugu godinu zaredom održala u prostorima kongresnog centra FORUM Zagreb, od 10. do 12. listopada, ovaj put pod nazivom „Hrvati zajedno u biznisu“.

U sklopu bogatog trodnevnog programa, nakon prijama sudionika konferencije u uredu predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića i večere dobrodošlice za sve sudionike 10. listopada, 11. i 12. listopada organizirano je 9 panel diskusija na teme kao što su inovacije, izvoz i privatizacije pa do brendiranja Hrvatske i razvoja zdravstvenog turizma te alternativnih izvora energije, a sve su obogaćene inovativnim idejama vrhunskih stručnjaka. Za sve prijavljene sudionike organiziran je poslovni izlet u Grad Rijeku, dodatni, četvrti dan konferencije, 13. listopada.  Organizatori su 11. listopada osigurali vrijeme za odgovore predstavnika Vlade i javnog sektora na pitanja sudionika iz iseljeništva – popularni Open Hour, a 12. listopada posjetili Ured predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

Konferencija je okupila 190 sudionika od čega više od 70 iz Australije, Austrije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Ekvadora, Finske, Francuske, Kanade, Makedonije, Njemačke, Paragvaja, Perua, SAD-a, Slovenije, Švicarske, Velike Britanije i Venezuele.

Konferencija je neizostavni dio projekta G2, čija je misija upoznati i povezati Hrvate iz svijeta s Hrvatima i poslovnim mogućnostima u Hrvatskoj putem internetske i osobne praktične razmjene znanja te društvenog umrežavanja, a organizatori smatraju da je sada vrijeme za poslovno povezivanje s iseljeništvom.

Iako je cilj projekta G2 povezivanje Hrvata u u biznisu, prije svega, donosimo nekoliko općih zaključaka konferencije važnih za razvoj pozitivnog ozračja prema Hrvatima izvan RH:

  1. Hrvatski iseljenici nailaze na velik broj administrativnih barijera Hrvati odumiru kao narod, statistički i dijelom zbog toga što veći broj Hrvata u svijetu ne uspijeva dobiti hrvatsko državljanstvo, pa se predlaže da hrvatski iseljenici putem pojednostavljenog postupka mogu zatražiti hrvatsko državljanstvo. Omogućiti dopisno i/ili elektroničko glasovanje. Ovo je bitno da se iseljenici osjećaju kao dio budućnosti Hrvatske.
  2. Hrvati izvan Republike Hrvatske trebaju uspostaviti vezu s domovinom. MVEP mora nastaviti s politikom otvoranja počasnih Konzulata u svim državama ili gradovima gdje žive Hrvati. Počasni Konzuli bi imali hrvatsko podrijetlo i iskustvo u poslovnom sektoru u toj državi jer bi se dio njihovih zaduženja odnosio i na poslovni dio.
  3. Umjesto tri predlažemo pet zastupnika Hrvatskoga sabora iz iseljeništva. Prema Članku 44. Zakona o Odnosima Republike Hrvatske sa Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji osigurava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske, predlažemo da u Hrvatskom Saboru postoji pet predstavnika iz dijaspore, jedan za Australiju, Novi Zeland i Južnu Afriku, jedan za Južnu Ameriku, jedan za SAD, jedan za Kanadu i jedan za Europu.

U nastavku slijede zaključci konferencije vezani uz poduzetničku i investicijsku klimu RH:

Hrvatska treba njegovati grane gospodarstva u kojima je uspješna ali i odrediti smjernice razvoja za grane u kojima ima veliki potencijal.

Hrvatske inovacije su sve više prisutne u gospodarstvu. Iako postoji Program poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva (Pre-Seed), a otvoren je i Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja (SEED) koji osigurava sufinanciranje inovativnih subjekata malog gospodarstva putem uvjetnih zajmova koji se odobravaju uz ulaganje privatnih ulagača u vlasnički kapital primatelja ulaganja, postoji prostor za osnivanje fonda koji bi dodijeljivao financijska sredstva strateškim kompanijama za razvoj. Tada bi Hrvatska zasigurno predstavljala povoljnije poduzetničko okružje za kvalitetne i perspektivne startup-ove koji povećavaju broj zaposlenih, ostvarene prihode i izvoz ostvarujući na taj način gospodarski rast RH.

Naše visokoobrazovne institucije moraju osposobiti studente za globalno tržište. Veliki odljev mozgova u IT sektorima dovodi do toga da se kompanije u RH žale da nemaju ljude za zaposliti. Nužno je osluškivati potrebe poslodavaca.

Rješenje nezaposlenosti je povećanje fleksibilnosti i konkurentnosti visokoobrazovnih institucija. Kreiranje stručnjaka preskup je i dugotrajan proces, a povećanjem mobilnosti dovodimo stručnjake iz drugih zemalja svijeta i time ubrzavamo taj proces. Također, otvaranjem odjela za cjeloživotno obrazovanje (mogućnosti za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju) otvaraju se vrata ka fleksibilnosti i razvoju. Statistika koja ukazuje na odlazak stručnjaka iz područja medicine i inženjerstva ukazuje na to da su Hrvati konkurentni na tržištu rada. Međunarodne akreditacije i međunarodne razmjene govore u prilog institucijama, no da bi se jačala konkurentnost visokoobrazovnih institucija važno je biti orijentiran na sva tri važna aspekta obrazovanja: profesore, studente i infrastrukturu. Više od 20 studija u Hrvatskoj bave se proučavanjem prošlosti, a niti jedan proučavanjem budućnosti. Trebamo se okrenuti prema novim tokovima, povezivati se sa stranim institucijama, raditi na stranim projektima i suradnicima.

Poticanje multidisciplinarnih studija i olakšavanje studentima da se nakon jednog preddiplomskog studija prebace na neko drugo područje,  posebno nakon završetka fakulteta pa i kod upisa doktorata. Svijet je trenutno previše multidisciplinaran da bi se od studenata očekivalo da nakon srednje  škole odaberu jedno područje i drže ga se sljedećih 50 godina. Najbolje ideje dolaze upravo kada matematičari rade zajedno s doktorima, strojari rade s dizajnerima i slično.

Povećanje sredstava za mlade koji se obrazuju. U zadnjih nekoliko godina su se značajno smanjila sredstva za doktorande, tako da većina mladih odlazi van i nema se načina vratiti. Svaka kvalitetna mlada osoba koja ostaje iznimno je važna. Pokretanje stipendija (sličnih Stipendiji grada Zagreba) za vrhunske studente u određenim područjima (naročito u definicitarnim područjima gdje trebamo više stručnjaka – STEM, Medicina, etc.) i studente koji se ističu po proaktivnosti i uspjesima u raznovrsnim aktivnostima (studentske udruge, sportske aktivnosti, studentski poslovi..). Ukupan iznos stipendije godišnje  ne mora biti ogroman, a time se direktno najboljim ljudima pokazuje da se cijene.

Promicanje poduzetničke kulture studentske populacije davanjem podrške studentskim udrugama i obrazovnim institucijama s poduzetničkim programima.

Uspješnim izvoznicima omogućiti nove prilike. Kako bi uspješnima omogućili širenje i kako bi oni svojim primjerom utabali put onima koji dolaze, predlažemo da se za projekte za koje postoje potpisani ugovori odobravaju krediti po hitnom postupku, u roku od 1-3 tjedna. Osim toga, HBOR je pozvan da osmisli nove modele financiranja.

Otvaranje hrvatskih ureda u inozemstvu i jačanje potpore hrvatskih državnih institucija u inozemstvu. Hrvatska treba pravu izvoznu ofenzivu, a Hrvatska gospodarska komora mogla bi preuzeti ulogu svojevrsne izvozne agencije. Osim toga, treba hitno osnovati hrvatske urede u dalekim zemljama, svojevrsne hrvatske kuće gdje se trebaju zaposliti lokalni ljudi koji bi onda pomagali našim poduzetnicima koji tamo idu ili žele izvoziti. Prioritetne zemlje su Australija, Kanada, SAD, Argentina, Čile i Južnoafrička republika. Također, država bi trebala osigurati ulazu u nezapadne zemlje, poput Alžira, koji ne pričaju s privatnicima, već nadležne državne institucije moraju otvoriti vrata. U svakom hrvatskom klubu ili domu u svijetu trebale bi postojati informacije o svakom hrvatskom proizvodu.

Hrvatska ima puno potencijala za ulaganja kako putem privatizacija postojećih tvrtki tako i putem ulaganja u nove projekte. U Hrvatskoj ima još dosta poduzeća u državnom vlasništvu koje treba privatizirati i plan je DUUDI-a dovršiti, ubrzati i pojednostaviti započete procese privatizacije mijenjanjem Uredbe o prodaji dionica i poslovnih udjela Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Hrvatska je sada dio Europske Unije, najvećeg jedinstvenog tržišta na svijetu i njen položaj, te svakako efikasna, kvalitetna i relativno jeftina radna snaga omogućavaju nam da se pozicioniramo kao ozbiljan igrač za privlačenje investicija.

Potrebno je definirati brand Hrvatske. Pod utjecajem globalizacije sve je više konkurencije koje nude iste ili slične usluge/proizvode po približno jednakim cijenama, pa brandiranje ima sve značajniju ulogu u povećanju konkurentnosti, rastu tržišnog udjela i profita –  u uvjetima globalne ekonomije brandiranje postaje osnovna disciplina i ključ uspjeha. Na brandiranju Hrvatske država je svih ovih godina slabo radila, a svaki pa i najmanji korak naprijed bio je rezultat čiste stihije (Game of Thrones, Star Wars snimanje, posjeti poznatih osoba…) prije nego li su temeljito isplanirane i strateški zacrtane kolektivne akcije – i zbog toga percepcija je da smo odlično mjesto za posjetiti, ali ništa više (mjesto za raditi, živjeti, ulagati, studirati itd.). Prije svega, trebamo definirati brand Hrvatske, odgovoriti na pitanja: Tko smo? I što nudimo? i graditi priču iz toga koja će Hrvatsku snažno diferencirati i dići iznad konkurencije. Pritom svakako treba što više koristiti društvene mreže kao danas neizostavan dio brand i komunikacijske strategije uspješnih država.

Zdravstveni turizam jedna je od potencijalno ključnih poluga rasta BDP-a i ukupnog blagostanja u idućih 20-30 godina. Osim što sadrži velik potencijal za razvoj Hrvatske, njezinog turizma, poljoprivrede i gospodarstva pojedinih dijelova zemlje, zdravstveni turizam može pomoći i razvoju javnoga zdravstva te podizanju nacionalnog zdravstvenog standarda, ali i potaknuti povratak liječnika koji su napustili Hrvatsku u potrazi za poslom. Za razvoj zdravstvenog turizma ključno je da sve zainteresirane ustanove i pojedince iz zemlje i svijeta, uključujući i dijasporu koja je razasuta diljem svijeta, ali posjeduje enormno znanje, ekspertizu i gomilu pozitivne energije, u suradnji s novom Vladom RH donesu ambiciozan poslovni plan i odrede razvoj zdravstvenog turizma kao jednog od nacionalnih prioriteta. Klinike, toplice i mnoge druge ustanove već postoje, osnovano je i nekoliko klastera, doneseni su i dokumenti pa tako i Strategija turizma spominje zdravstveni turizam, ali sve te individualne inicijative država mora što prije objediniti, staviti pod jedan krov i uklopiti u organizirani sustav pod kapom jednog ministarstva ili barem radne skupine koja bi po radnim grupama definirala dokumente razvoja zdravstvenog turizma u godinama koje dolaze.

Hrvatska tek treba razviti energetsko tržište koje se temelji na konkurentnosti, diverzificiranosti, transparentnosti  i likvidnosti. Nužna je promjena pristupa u proizvodnji električne energije koja će se oslanjati na domaće energetske izvore i time osigurati barem 90% nacionalnih potreba iz vlastitih izvora. Hrvatska mora razvijati obnovljive izvore energije (OIE) koji ne ovise o državnim subvencijama i koji se temelje na potrebama poduzetnika i građana kroz proizvodnju na mjestu potrošnje čime će se omogućiti snažan ekonomski i održiv razvoj. Preporuka je i uključivanje privatnog sektora u plinski biznis kroz cijeli sustav: proizvodnju, dobavu i opskrbu.  Hrvatska kao potpisnica Pariškog ugovora treba poticati i biti primjer smanjivanja ugljičnog otiska u svojoj zemlji i šire kroz javno-privatno partnerstvo.

Poruka potencijalnim investitorima iz iseljene Hrvatske: Svaki biznis ima svojih poteškoća, pa se na iste može naići i u Hrvatskoj, ali uz dobru volju i upornost koja je uvijek dio uspješnih poslovnih priča, također ni uspjeh u Hrvatskoj neće izostati. Valja prihvatiti domaća pravila igre, kao i u svakoj drugoj zemlji, a preporuka je surađivati s lokalnim poduzetnicima. Hrvati su prilagodljiv i žilav narod i za gotovo sve brzo nađu rješenje.

– – –

Konferencija se održala pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva poduzetništva i obrta te Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uz podršku Agencije za investicije i konkurentnost, agencije HAMAG-BICRO, HBOR-a, Turističke zajednice grada Zagreba, Odvjetničkog društva Grubišić&Lović&Lalić, Udruge MBA Croatia, a radu konferencije pridonijeli su i Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski izvoznici, KWVD – Kroatische Wirtschaftsvereinigung Deutschland e.V., AVR, ID kongres, Spoon, HIA.com.hr – Hrvatski iseljenički adresar, HMI – Hrvatska matica iseljenika, HSK – Hrvatski svjetski kongres, CROWN – Croatian World Network, CRO% HOMEMADE.  Medijski pokrovitelji konferencije bili su Business G2, BIZdirekt, Lider, Nacional, Poslovni dnevnik, Poslovni turizam i Direktno.hr.